Kod spominjanja riječi panika prvo što nam padne na pamet je nešto strašno, čudno, neka vrsta bolesti i tome slično.
Ono što je ključno jest da se panika itekako javlja u raznim životnim situacijama i okolnostima. Ali, naravno ne kod svih.
Prije nego “uđemo” pobliže u tu temu važno je pojasniti razliku između panike i paničnog poremećaja/napada.
Panika je spontani i neočekivani trenutak lošeg stanja koji dođe i prođe - bez liječenja, odnosno kratko traje.
Panični poremećaj, a samim time i panični napadi usko su vezani s anksioznošću. To su napadi straha ili nelagode koji duže traju i javljaju se učestalo.
Panični napadi se mogu javljati jednom mjesečno, ali isto tako i više puta tjedno. Ono što je važno jest posjetiti liječnika i zatražiti pomoć u vidu propisivanja određene terapije, preciznije dijagnoze.
Koji su simptomi, odnosno kako prepoznati panične napadaje?
ubrzan puls, lupanje ili preskakanje srca
prejaka uznemirenost
znojenje ili drhtavica
uspuhanost uz mogući osjećaj gušenja
bolovi u prsima
podrhtavanje mišića cijelog tijela
mučnina ili slabost
vrtoglavica ili nesvjestica
poremećen ili zamućen vid
učestali trnci
strah od smrti
osjećaj ‘gubljenja razuma’

Čak 75 % posto osoba koje imaju panične poremećaje su žene. Dob žena kod kojih se javljaju panični napadi su najčešće od 20. do 40. godine, iako ponekad može biti i u pedesetim godinama.
Panični poremećaji nerijetko su vezani uz seksualna zlostavljanja i traume iz prošlosti ili određene prijašnje situacije koje su ostavile veliki strah i značajno utjecale na vaše zdravlje.
Shodno tome panični poremećaji ne moraju biti isključivo vezani uz anksioznost kao samo vrstu psihičkog stanja.
Ipak je bolje osjećati paniku kao samo kratkotrajni trag, a ne panične poremećaje kao učestali dugoročni strah.
Idealno je kada osobe ne doživljavaju ovakve situacije uopće i nikada. Stoga, čuvajte sebe i svoje zdravlje.
Jednom kada vam se zdravlje ozbiljno naruši, povratak može biti vrlo težak, bolan i dugotrajan, a ponekad nažalost i neizlječiv.