Sigurno vam je netko jednom ili više puta u životu ili svakodnevnici rekao da imate npr. majčine oči, očev fizički izgled, bakinu dobrotu, djedov smisao za humor…
Stoga se postavlja pitanje odakle te karakteristike? Odgovor je u potpunosti realan, logičan i jednostavan - riječ je o genetici.
Genetika je znanost koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.
I sami ste bili svjedoci situacija u kojoj su geni “čudo” koje se uvijek iznova istražuje i otkriva, pa ponekad i cijeli život.
Prisjećajući se povijesti vrijedi istaknuti da je proces nasljeđivanja bio nepoznat sve dok ga nije prepoznao i razotkrio austrijski svećenik, te ujedno znanstvenik, Gregor Mendel.
Sve počinje sredinom 19. stoljeća kada Gregor Mendel u vrtu samostana u Brnu istražuje nasljeđivanje obilježja vrtnoga graška. Vrijedi istaknuti da vrtni grašak ima nekoliko obilježja - počevši od boje, oblika i cjelokupnog izgleda.Stoga je logično da je nasljeđivanje tih obilježja vrlo lako pratiti iz generacije u generaciju.
Postoje tri izvorna Mendelova zakona - Zakon uniformnosti, Zakon sagregacije i Zakon nezavisnog kombiniranja osobina i gena.

Gen je osnovna jedinica nasljedne biološke informacije. Geni se nalaze na molekulama DNK- a i RNK-a. Prosječan gen sastoji se od oko tisuću nukleotida. Geni sadrže, ali i otkrivaju sve upute/smjernice za izgradnju i održavanje živog organizma.
Sva naša obilježja - fizički izgled, karakter, način komunikacije, ponašanje i još mnogo toga rezultat su gena koje smo naslijedili od roditelja. Polovicu gena nasljeđujemo od majke, a drugu polovicu od oca.
Svi geni jednog organizma predstavljaju njegov genotip, a sva obilježja nekog organizma njegov su fenotip.
Genotip su genska osnovica organizma - npr. geni za boju očiju.
Fenotip su sve vidljive karakteristike ili osobine nekog organizma npr.smeđe oči.
Ta obilježja se nazivaju monogenskim obilježjima.
Čovjek nasljeđuje monogenska i poligenska obilježja.
Monogenska obilježja su određena jednim genom i njihovo nasljeđivanje u nekoliko generacija jedne obitelji može se pratiti izradom obiteljskoga stabla.
Poligenska obilježja su određena s više gena i na njih značajan utjecaj imaju i okolišni čimbenici. To su npr. boja kože, visina i težina.