Rijetko koja osoba će se usuditi reći ili “priznati” da ne voli putovati, već da joj je najbolje u svome rodnom kraju, gradu, državi…

KOJU DESTINACIJU ODABRATI

Ako u tome ima istine onda je glavni razlog nedostatak novca i (ne)mogućnost i (ne)zainteresiranost za prilagodbu na nešto novo, drugačije, vrijedno istraživanja.

Riječ putovanje u svome “gramatičkom sastavu” sadrži riječ put što sasvim jasno znači da negdje odlazimo putovati. Koji grad, a samim time i državu posjećujemo biramo sami ili u dogovoru s prijateljicom, sestrom, mužem, dečkom, obitelji, kumom, rođacima i tome slično.

Putovanja nisu samo put prema upoznavanju novih krajeva, ljudi, običaja, kultura, znamenitosti, već su mnogo više od toga.

Kada posjećujemo neku destinaciju bez obzira koliko dana bili na tom mjestu osjećamo energiju toga grada, a shodno tome i ljudi koji tu žive, jezika koji govore, ponašanja koji je odraz njihovog mentaliteta. Za najhrabrije vrijedi i pojam sinergija.

Dišemo drugim vokabularom i poistovjećujemo se s tim ljudima u raznim situacijama.( to je naše subjektivno mišljenje).

Preciznije, pokušavamo se uklopiti u svakom smislu u to podneblje i područje. ( naravno, svatko ima svoj stil putovanja)

Sada dolazimo do trenutka koji je suština ovog članka, a to su prijevozna sredstva. Vraćamo se na početak priče i famozne riječ PUT i PUTOVANJE.

ZNAČAJ PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

Prije nego odaberemo destinaciju koju bi voljeli posjetiti važno je znati gdje putujemo, te se odlučiti za prijevozno sredstvo - automobil, autobus, vlak, brod, avion.

Ili možda pak pješice?!

Pohvalno je spomenuti da postoje putovanja, preciznije hodočašća gdje se pješači i na taj način vlastitim stopama dođemo do odredišta. Jedan od primjera je hodočašće koje se zove El Camino. To je putovanje nazvano “Putevima svetog Jakova”. Kreće se iz Francuske prema mjestu Santiago de Compostela u Španjolskoj gdje se nalazi katedrala svetog Jakova. Put traje do 35 dana, ovisno o fizičkoj kondiciji i duhovnoj upornosti pješaka, odnosno putnika.

Ne smijemo zaboraviti spomenuti da je ovo hodočašće priznato, poznato, posebno, poželjno, popularno.

Mnogi su, naravno samo pozitivni razlozi za ove pohvalne izraze. U to se trebate uvjeriti sami.

Vratimo se na prijevozna sredstva koja su glavna tema članka.

FOKUS NA BUDŽET

Glavna riječ koja je povezana s prijevoznim sredstvima je budžet/novac. Što to znači? To prikazuje da je velika razlika u cijeni ako se vozimo npr. autobusom ili avionom. Stoga, svoje putovanje usklađujemo s financijskim mogućnostima.

Naravno, neke osobe se ne mogu i ne žele voziti avionom jer imaju strah od letenja i visine, nemaju naviku voziti se tim prijevoznim sredstvom…

Automobil je dobra opcija jer više osoba može putovati zajedno i trošak je manji, ali naravno na “relativno kraće relacije”. Uvijek možete stati gdje želite odmoriti ili možda nešto novo dodatno istražiti.

Pojedinci ne vole vožnju autobusom jer ne podnose gužvu, previše je ljudi na istom mjestu, ne žele slušati priče nepoznatih osoba jer ponekad stvaraju buku… S druge strane, postoje osobe koje preferiraju bus jer žele upoznati nove ljude i steći poznanstva, jednostavno vole taj đir putovanja.

Vlak je skroz fora i u potpunosti originalno prijevozno sredstvo. Vozi brzo, nema kašnjenja. Tko nije stigao na vlak, neće ni stići. I to je u redu. Nije samo vrijeme novac, već je i novac vrijeme. Također, poseban je izgled ovog prijevoznog sredstva kako vanjski, tako i unutarnji. Sukladno tome, vožnja vlakom posebna je avantura i nezaboravan doživljaj.

Vožnja brodom najposebniji je način putovanja. Vozite se morem, razgledate ljepote mjesta uz more, čujete šum mora, osjećate valove, promatrate sunčeve zrake, ponekad i zalaske sunca. Za romantičare idealno prijevozno sredstvo. Osim toga dišete punim plućima, zdravo i vrlo preporučljivo.

Naše subjektivno mišljenje jest da se avionom voze biznismeni, brodom romantičari, vlakom intelektualci, autom radoholičari, a autobusom avanturisti.

Naravno da se (ne)morate i/ili (ne)želite složiti s nama.

Bez obzira na to, putujte i radujte se novim turističkim izazovima!

Prijestupna godina je prisutna u kalendaru svake 4 godine. Različita su mišljenja, razmatranja, osvrti i dojmovi o toj tzv. posebnoj godini.
Praznovjerja, odnosno (ne)istine postoje, a sad je na vama da razmislite hoćete li vjerovati i postupiti sukladno tim uvjerenjima.
Prvi put prijestupna godina uvedena je u vrijeme Julije Cezara i to još 46. godine prije Krista, te je prema njegovom, julijanskom kalendaru godina trajala u prosjeku 365 dana i četvrtina.
Naime, postojala su velika odstupanja između tropske ili solarne godine s kalendarom.
Tako je u 16. stoljeću na zahtjev pape Grgura XIII. sastavljen gregorijanski kalendar.
Gregorijanski kalendar danas se koristi u većini krajeva svijeta, dok je julijanski i dalje aktualan u mnogim pravoslavnim crkvama.
Oko prijestupne godine u svijetu se pojavljuju brojne legende i običaji.
Jedna od njih dolazi iz Škotske. Navodno je kraljica Margareta donijela zakon koji ženama omogućuje da svake četiri godine zaprose muškarca, ali to se vjerovanje može pronaći svugdje u Europi.
Sukladno, odnosno prema finskom vjerovanju, ako žena zaprosi muškarca 29. veljače to će joj donijeti sreću, a ako je muškarac odbije mora joj se odužiti nekim poklonom.

U Italiji se zna reći Anno bisesto, anno funesto, što se prevodi kao 'prijestupna godina - godina propasti'.
Ali, nisu samo Talijani - skeptici.
U zemljama poput Grčke, vjenčanje na prijestupnu godinu izbjegava se jer može donijeti nesreću pa se na taj način Grci odbijaju vjenčati prijestupne godine. Prema grčkom folkloru sve što započinje prijestupne godine, može završiti nesrećom.
Tako će brak sklopljen te godine završiti razvodom ili eventualnom preranom smrću jednog od supružnika.
Iako se ne zna točno porijeklo ovog praznovjerja, ono je još uvijek prilično rašireno među Grcima.
Stanovnici Tajvana također se ne raduju prijestupnim godinama.
Godina koja broji 366 dana prema njihovu je vjerovanju nesretna za starije osobe.
Kćeri udane 29. veljače tradicionalno se vraćaju kući kako bi roditeljima pripremile jela od svinjetine jer smatra se da ta jela donose sreću, zdravlje i dug život.

Posebno je veselje sa slatkim, ali doslovce slatkim predznakom priprema božićnih kolača, keksa, torti i ostalih slastica.
Popularnost suhih kolača ne smanjuje se, već raste iz godine u godinu.
Prednost suhih kolača u odnosu na kremaste varijante slastica jest što mogu duže stajati i posluživati se danima.
Sastojci su takvi da važnost roka trajanja odlazi u zaborav. Suhi kolači mogu stajati u kutiji koliko god želite i uvijek se iznova posluživati.
Glavni sastojak suhih kolača koje ćemo vam sad predstaviti je papar.

Koje kolače predstavljamo? Paprenjake.
Papar kao sastojak po kojem je ovaj kolačić dobio ime stavlja se u malim količinama, ali usprkos tome daje glavnu definiciju njegovom okusu.
Inače, paprenjak je tradicijski hrvatski kolač.
Tradicija izrade paprenjaka poznata je još od vremena renesanse. S vremenom postaju pravi božićni kolači.
Nekoć su se paprenjaci pripremali tijekom cijele godine, a danas su postali veliki blagdanski hit.
Pripremaju se u različitim oblicima i sama izrada je vrlo zabavna, posebno za najmlađe.
Božićni paprenjaci najposebniji su upravo zbog oblika s božićnom tematikom.
U nastavku donosimo recept za ove hit kolače.

SASTOJCI:

PRIPREMA TIJESTA

1 jaje
125 grama šećera, meda i maslaca
1 žlica masti
250 grama mljevenih oraha
500 grama brašna
25 grama mljevenog cimeta
15 grama muškatnog oraščića
5 grama mljevenog papra
1 korica limuna

UKRAŠAVANJE

25 dag šećera u prahu
2 velike žlice limunova soka
1 bjelanjak

UPUTE

Prije svega, pjenasto umutite mast i maslac. Postupno dodavajte i miješajte šećer, med, orahe, jaje, cimet, muškatni oraščić i papar
Naribajte koricu limuna i ubacite u smjesu
Na kraju dodajte brašno i umijesite glatko tijesto
Ostavite tijesto da stoji 2 sata, zamotano u prozirnu foliju
Prebacite tijesto u plastičnu vrećicu i ostavite u frižideru dva sata
Razvaljajte tijesto s malo brašna minimalno 5 milimetara debljine, ako ne i više
Pomoću kalupa ili raznih drugih oblika za sitne kolače izrežite kolačiće
Složite u pleh obložen papirom za pečenje i pecite u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva, deset minuta

UKRAŠAVANJE

Izmutite bjelanjak u čvrsti snijeg, te potom dodajte šećer u prahu i limunov sok
Miksajte dok se ne dobije glatka smjesa
Crtajte razne oblike po paprenjacima čačkalicom i ostavite da se crteži dobro osuše
Takve osušene paprenjake čuvajte u limenoj kutiji i beskrajno uživajte u okusima
Paprenjaci mogu poslužiti i kao zanimljiv ukras/dekoracija i na drugim slasticama poput kolača ili torti.

U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt u nedjelju 21. veljače otvorena je izložba posvećena modi i stripu pod nazivom «Moda i strip»koja je za javnost otvorena od 23. veljače do 28. ožujka 2021. u sklopu hrvatsko-francuske suradnje i u povodu stote obljetnice Francuskog instituta u Hrvatskoj.

Otvaranju izložbe nazočili su veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj GaëlVeyssière, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske g. Zvonimir Frka -Petešić, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr.sc. Nina Obuljen Koržinek, direktor Francuskog instituta u Hrvatskoj Guillaume Colin, zamjenik direktora i ataše za kulturuThomas Schnabel, Pierre Lungheretti, generalni direktor Citéinternationale de la bande dessinéeet de l’image u Angoulêmeu iz kojeg je izložba stigla,te ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović.

U prigodi otvorenja izložbe potpisano je pismo namjere o francusko-hrvatskoj kulturnoj suradnji u području stripa u koju su uključeni Francuski institut u Hrvatskoj i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u suradnji s krovnom francuskom institucijom posvećenoj stripu i slici - Citéinternationale de la bande dessinéeet de l’image u Angoulêmeu. S hrvatske strane pismo namjere potpisala je gđa Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, a s francuske strane g. GaëlVeyssière, veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj u ime francuskih ministara kulture te Europe i vanjskih poslova. U suradnji sudjeluju i mnoge druge hrvatske i francuske kulturne i obrazovne institucije.

Cilj je ove suradnje razviti umjetničke razmjene i priznavanje ovog medija kroz njegove edukativne, kulturne i gospodarske potencijale. Ova vrsta razmjene uključuje sve aktere ekosustava 9. umjetnosti kroz veliku raznolikost akcija u obliku radionica, izložbi, programa stručnog usavršavanja, rezidencija autora i slično.

Iz Muzeja stripa u Angoulêmeu na zagrebačkoj izložbi prikazano je više od stotinu atraktivnih predmeta iz muzejske kolekcije stripova, izvornih strip tabli i crteža, odjeće i modnih dodataka, parfema, tiskanih arhiva i drugih predmeta. Među istaknutijim izlošcima domaća će publika moći vidjeti neke od prvih dizajnerskih crteža svjetski poznatih dizajnera Yves Saint Laurenta, Christiana Diora, Thierryja Muglera koji su svoje kolekcije prvo stvarali na papiru i koji predstavljaju značajnu crtačku tradiciju unutar francuske visoke mode.

Na izložbi su, između ostalog, prikazani radovi američkog autora stripova i pionira animiranog filma Winsora McCaya među kojima se ističe strip na kojoj Mali Nemo iz serije Little Nemo in Slumberland prvi put ljubi princezu Slumberlanda, zatim nikad viđeni strip La Vilaine Lulu (Naughty Lulu, Zločesta Lulu) jedinog stripa kojeg je nacrtao dizajner Yves Saint-Laurent. Također, iz razdoblja mondrijanovske revolucije dolaze modne skice haljina - slika Yves St. Laurenta nadahnute radovima slikara Pieta Mondriana čime je ovaj poznati dizajner odao počast Mondrianu dizajnirajući koktel haljine inspirirane slikarevim apstraktnim platnima. Među atraktivnim izlošcima koji ovom posve novom temom ističu ulogu i mjesto stripa u svim segmentima umjetnosti bit će izložena i originalna Dior haljina također nastala pod utjecajem devete umjetnosti.

Posebno atraktivan jest i grafički roman Jeune Fille en Dior (Dargaud, 2013.), poznate crtačice Annie Goetzinger koja prati pustolovinu razvoja prestižne modne kuće u posljednjem desetljeću Diorova života, od 1947. do 1957. godine, kroz nevin i zadivljen pogled mlade novinarke. Album prikazuje sve faze procesa stvaranja, od prve skice do izrade modela u radionicama.

Među izlošcima prikazani su i odjevni predmeti sa apliciranim motivima stripa, kao primjerice majica kratkih rukava sa uzorkom super junaka Marvel Comicsa, kaput poznatog međunarodno uspješnog dizajnera Jean-Charles de Castelbajaca, tenesice Vans SKS “Charlie Brown” autora Charles Schulza i dr.

Dio izložbe su i nezaboravne lutke od papira koje dolaze s nekoliko odjevnih predmeta i dodataka,a koje će i sami posjetitelji moći odjenuti u različite odjevne kombinacije baš kao što je to činio, primjerice, poznati dizajner Yves Saint-Laurent koji je kao sedamnaestogodišnjak izrezivao modele iz modnih časopisa svoje majke i za njih crtao odjevne kombinacije koje su nagovijestile njegove buduće kolekcije.

Također,radovi prvoklasnih ilustratora poput Edgar P. Jacobsa, jednog od utemeljitelja europskog pokreta stripa, zatim ilustracije talijanskog umjetnika stripa i ilustratora Lorenza Mattottija čije su ilustracije objavljene u časopisima Cosmopolitan, Vogue, The New Yorker, Le Monde i Vanity Fair i koji je 2003. godine dobio Eisnerovu nagradu za svoj grafički roman Dr Jekyll & Mr Hyde.

Remek djelo glasovitog američkog karikaturista Georgea McManusa, strip Bringing Up Father i njegovi glavni likovi "Maggie i Jiggs", nositelj je glavnog vizuala ove atraktivne izložbe.

Svojom originalnošću i nesvakidašnjom tematikom izložba označava važan trenutak u povijesti kulturne uloge stripa. Izložba „"Moda i strip"“ produkcija je Muzeja stripa u Angoulêmeu, koji ima bogatu kolekciju od preko 14 000 originalnih strip tabli i crteža kao i brojnih drugih tiskanih i audiovizualnih predmeta. Ova izuzetna kolekcija jedinstvena je u Europi.

Izložba je realizirana u suradnji i uz financijsku potporu Francuskog instituta u Hrvatskoj, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, u partnerstvu sa centrom Cité Internationale de la Bande Dessinéeet de l’Image u Angoulêmeu.

Više o obljetnici Francuskog instituta u Hrvatskoj:

Prije točno stotinu godina, 21. veljače 1921. godine skupina hrvatskih frankofonskih i frankofilskih intelektualaca okupila se na Sveučilištu u Zagrebu i osnovala novu udrugu, "Francuski institut", u svrhu promicanja i širenja francuskog jezika, književnosti i kulture.

Stota obljetnica svečano će se obilježavati tijekom cijele 2021. godine iznimno raznolikim programom nastalim u partnerstvu s hrvatskim kulturnim ustanovama. To će ujedno biti prigoda da se pokažu bogatstvo i aktualnost kulturne veze između Hrvatske i Francuske, ali i vrijednosti otvorenosti i solidarnosti koje su joj temelj i koje su osobito značajne u sadašnjem kontekstu, obilježenom posljedicama svjetske pandemije i potresa koji su pogodili Hrvatsku.

FOTO: Vedran Benović