U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt u nedjelju 21. veljače otvorena je izložba posvećena modi i stripu pod nazivom «Moda i strip»koja je za javnost otvorena od 23. veljače do 28. ožujka 2021. u sklopu hrvatsko-francuske suradnje i u povodu stote obljetnice Francuskog instituta u Hrvatskoj.

Otvaranju izložbe nazočili su veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj GaëlVeyssière, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske g. Zvonimir Frka -Petešić, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr.sc. Nina Obuljen Koržinek, direktor Francuskog instituta u Hrvatskoj Guillaume Colin, zamjenik direktora i ataše za kulturuThomas Schnabel, Pierre Lungheretti, generalni direktor Citéinternationale de la bande dessinéeet de l’image u Angoulêmeu iz kojeg je izložba stigla,te ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović.

U prigodi otvorenja izložbe potpisano je pismo namjere o francusko-hrvatskoj kulturnoj suradnji u području stripa u koju su uključeni Francuski institut u Hrvatskoj i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u suradnji s krovnom francuskom institucijom posvećenoj stripu i slici - Citéinternationale de la bande dessinéeet de l’image u Angoulêmeu. S hrvatske strane pismo namjere potpisala je gđa Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, a s francuske strane g. GaëlVeyssière, veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj u ime francuskih ministara kulture te Europe i vanjskih poslova. U suradnji sudjeluju i mnoge druge hrvatske i francuske kulturne i obrazovne institucije.

Cilj je ove suradnje razviti umjetničke razmjene i priznavanje ovog medija kroz njegove edukativne, kulturne i gospodarske potencijale. Ova vrsta razmjene uključuje sve aktere ekosustava 9. umjetnosti kroz veliku raznolikost akcija u obliku radionica, izložbi, programa stručnog usavršavanja, rezidencija autora i slično.

Iz Muzeja stripa u Angoulêmeu na zagrebačkoj izložbi prikazano je više od stotinu atraktivnih predmeta iz muzejske kolekcije stripova, izvornih strip tabli i crteža, odjeće i modnih dodataka, parfema, tiskanih arhiva i drugih predmeta. Među istaknutijim izlošcima domaća će publika moći vidjeti neke od prvih dizajnerskih crteža svjetski poznatih dizajnera Yves Saint Laurenta, Christiana Diora, Thierryja Muglera koji su svoje kolekcije prvo stvarali na papiru i koji predstavljaju značajnu crtačku tradiciju unutar francuske visoke mode.

Na izložbi su, između ostalog, prikazani radovi američkog autora stripova i pionira animiranog filma Winsora McCaya među kojima se ističe strip na kojoj Mali Nemo iz serije Little Nemo in Slumberland prvi put ljubi princezu Slumberlanda, zatim nikad viđeni strip La Vilaine Lulu (Naughty Lulu, Zločesta Lulu) jedinog stripa kojeg je nacrtao dizajner Yves Saint-Laurent. Također, iz razdoblja mondrijanovske revolucije dolaze modne skice haljina - slika Yves St. Laurenta nadahnute radovima slikara Pieta Mondriana čime je ovaj poznati dizajner odao počast Mondrianu dizajnirajući koktel haljine inspirirane slikarevim apstraktnim platnima. Među atraktivnim izlošcima koji ovom posve novom temom ističu ulogu i mjesto stripa u svim segmentima umjetnosti bit će izložena i originalna Dior haljina također nastala pod utjecajem devete umjetnosti.

Posebno atraktivan jest i grafički roman Jeune Fille en Dior (Dargaud, 2013.), poznate crtačice Annie Goetzinger koja prati pustolovinu razvoja prestižne modne kuće u posljednjem desetljeću Diorova života, od 1947. do 1957. godine, kroz nevin i zadivljen pogled mlade novinarke. Album prikazuje sve faze procesa stvaranja, od prve skice do izrade modela u radionicama.

Među izlošcima prikazani su i odjevni predmeti sa apliciranim motivima stripa, kao primjerice majica kratkih rukava sa uzorkom super junaka Marvel Comicsa, kaput poznatog međunarodno uspješnog dizajnera Jean-Charles de Castelbajaca, tenesice Vans SKS “Charlie Brown” autora Charles Schulza i dr.

Dio izložbe su i nezaboravne lutke od papira koje dolaze s nekoliko odjevnih predmeta i dodataka,a koje će i sami posjetitelji moći odjenuti u različite odjevne kombinacije baš kao što je to činio, primjerice, poznati dizajner Yves Saint-Laurent koji je kao sedamnaestogodišnjak izrezivao modele iz modnih časopisa svoje majke i za njih crtao odjevne kombinacije koje su nagovijestile njegove buduće kolekcije.

Također,radovi prvoklasnih ilustratora poput Edgar P. Jacobsa, jednog od utemeljitelja europskog pokreta stripa, zatim ilustracije talijanskog umjetnika stripa i ilustratora Lorenza Mattottija čije su ilustracije objavljene u časopisima Cosmopolitan, Vogue, The New Yorker, Le Monde i Vanity Fair i koji je 2003. godine dobio Eisnerovu nagradu za svoj grafički roman Dr Jekyll & Mr Hyde.

Remek djelo glasovitog američkog karikaturista Georgea McManusa, strip Bringing Up Father i njegovi glavni likovi "Maggie i Jiggs", nositelj je glavnog vizuala ove atraktivne izložbe.

Svojom originalnošću i nesvakidašnjom tematikom izložba označava važan trenutak u povijesti kulturne uloge stripa. Izložba „"Moda i strip"“ produkcija je Muzeja stripa u Angoulêmeu, koji ima bogatu kolekciju od preko 14 000 originalnih strip tabli i crteža kao i brojnih drugih tiskanih i audiovizualnih predmeta. Ova izuzetna kolekcija jedinstvena je u Europi.

Izložba je realizirana u suradnji i uz financijsku potporu Francuskog instituta u Hrvatskoj, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, u partnerstvu sa centrom Cité Internationale de la Bande Dessinéeet de l’Image u Angoulêmeu.

Više o obljetnici Francuskog instituta u Hrvatskoj:

Prije točno stotinu godina, 21. veljače 1921. godine skupina hrvatskih frankofonskih i frankofilskih intelektualaca okupila se na Sveučilištu u Zagrebu i osnovala novu udrugu, "Francuski institut", u svrhu promicanja i širenja francuskog jezika, književnosti i kulture.

Stota obljetnica svečano će se obilježavati tijekom cijele 2021. godine iznimno raznolikim programom nastalim u partnerstvu s hrvatskim kulturnim ustanovama. To će ujedno biti prigoda da se pokažu bogatstvo i aktualnost kulturne veze između Hrvatske i Francuske, ali i vrijednosti otvorenosti i solidarnosti koje su joj temelj i koje su osobito značajne u sadašnjem kontekstu, obilježenom posljedicama svjetske pandemije i potresa koji su pogodili Hrvatsku.

FOTO: Vedran Benović