Prva pomisao kod spominjanja riječi Padova je svakako Italija.
Druga pomisao koja ima “jače” i izvornije značenje je Sveti Antun Padovanski i svetište ovoga sveca cijelog svijeta koje se nalazi upravo u Padovi. Tome ide u prilog da se u ovome gradu nalazi i Bazilika Svetog Antuna koja je jedno od najvećih remek-djela svjetske umjetnosti, te također jedno od najposjećenijih kršćanskih svetišta. U toj bazilici se nalaze relikvije svetog Antuna kao i njegov grob.

Također, vrijedi istaknuti i da je sveti Antun zaštitnik putnika pa je sasvim logično da mnogi posjetitelji prilikom dolaska u ovaj grad prije svega traže njegovu baziliku. Jedna od najvećih kršćanskih procesija na svijetu održava se isto u Padovi svake godine 13. lipnja. na blagdan svetog Antuna.
Padova je grad i istoimena općina u regiji Veneto koja se nalazi na sjeveru Italije.
U ovom gradu nalazi se itekako poznato, gotovo 800 godina staro sveučilište ili Universita di Padova, a na tom sveučilištu je predavao i Galileo Galilei. Upravo na ovom sveučilištu diplomirala je prva žena u Europi i to 1678. godine, prije nego što je uopće ženama bilo dopušteno studirati. Zbog mnogobrojnih studenata smatra se i najživljim gradom sjeverne Italije.
U Padovi je živio i pjesnik Dante Alighieri i upravo je ovaj grad bio postavka za najveći dio radnje u predstavi Williama Shakespearea pod nazivom Ukroćena goropadnica.

Trg koji dominira u Padovi se zove Prato della Valle i zanimljivo je da se u njegovom središtu nalazi 78 skuptura poznatih građana Padove.
U Padovi se nalazi i kapucinski samostan – Svetište svetog Leopolda Bogdana Mandića. Riječ o svecu koji je bio malen tijelom, a velik duhom.
Ispovijedao je satima u maloj sobici i bio omiljeni ispovjednik. Nije pravio razliku među ljudima, već je svih gledao jednako i - tzv. “obične ljude”, ali i ugledne osobe. Teologiju je studirao u Padovi i Veneciji.

Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 1976. godine, a svetim papa Ivan Pavao II. 1983. godine.
Padova je miran, zanimljiv i nadasve specifičan talijanski gradić. Teško ga je riječima opisati, stoga je najbolje posjetiti ga barem na jedan dan.
Ovaj grad poznat je i po freskama. Kapela Arena je kapela u Padovi u kojoj se nalaze freske slikara Giottoa koje su jedne od najvažnijih djela europskog slikarstva ranog 14. stoljeća. Giottov ciklus fresaka kapele Arena drugim nazivom Kapele Scrovegni smatra se početkom revolucionarnog razvoja u povijesti zidnog slikarstva. To potrvđuje i uvelike poznati Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća.
Polazna točka do Padove neka vam bude grad Zagreb, a udaljenost vožnje u satima vremenski bi bila do 5 sati. Bilo da je riječ o jednodnevnom izletu ili višednevnom putovanju, nećete pogriješiti.

Iako za sebe tvrdi da je vrlo jednostavna, njezine slastice izgledaju veoma komplicirano, ali u pozitivnom smislu. Što to znači?
To ukazuje na s jedne strane zahtjevnost posla kojim se bavi i postiže veliki uspjeh, a s druge strane preciznost u izradi svakog kolača, torte ili pak sladoleda koji su atraktivni izgledom, a posebni okusom.
Ona je Nina Šarić - mlada, vrijedna, uporna i ambiciozna djevojka, rodom iz Hercegovine koja je svojim talentom i znanjem osvojila „slatki svijet“.
Tome ide u prilog da je vlasnica brenda PRI SUNCU luxury gelato.
Sunce ima značajne simbolike u njezinom životu.
Prva je osmijeh koji ne skida s lica, a s tim istim osmijehom dolazi i pozitivna energija.
Druga je radost koju svakodnevno donose njezine slastice kod različitih profila ljudi.
Treća je... sami otkrijte za vrijeme ili nakon čitanja ovog intervjua.

Priprema slastica i općenito slastičarstvo je zanimanje koje prije svega treba voljeti, a potom imati talent za taj posao. Prisjetite se vlastitih početaka - jesu li postojale određene prepreke, nedoumice, rizici, strahovi…?

Moj početak slastičarkog puta kreće još prije 10 godina. Tada je to bio samo hobi i nešto čime sam se bavila u slobodno vrijeme pa strahova i rizika nije uopće bilo. Dapače sve mi je to izgledalo idilično i romantično.
Dosta se toga promijenilo kada sam osnovala firmu i pokrenula svoj brend PRI SUNCU luxury gelato. Romantika se polako smanjivala, a strahova i rizika bilo je sve više. Danas, nakon dvije i pol godine od osnivanja, kada je sve na puno višoj razini i svakim danom radim na tome da idem u smjeru stvaranja businessa, mogu samo reći da romantike skoro više ni nema, a prepreka i rizika svakim danom ima sve više.

Redovito usavršavanje i dobivanje certifikata, te stjecanje dodatnog znanja itekako je poželjno u ovoj struci. Gdje ste se educirali, dobili diplome i stekli naziv profesionalne slastičarke?

Nakon V. Gimnazije put mi se malo “zaokrenuo”, te sam upisala program za slastičarstvo na KUL IN institutu gdje sam dobila certifikat profesionalnog pastry chefa.Te iste godine upisala sam Prehrambeno - biotehnološki fakultet, smjer Prehrambena tehnologija. U vrijeme studiranja radila sam kao asistent na masterclassovima renomiranih svjetskih pastry chefova u Zagrebu, te sam se usavršavala u dvije proizvodnje, također u Zagrebu.
Nakon završetka fakulteta upisala sam i program za gelato na kulinarskom institutu u Italiji gdje sam se zaljubila u tu ledenu slasticu. Sve je vodilo tome da krenem u samostalne vode te sam 2020. i osnovala svoju firmu PRI SUNCU.

Vlasnica ste slastičarne koja se nalazi u Zagrebu, a naziv joj je Pri suncu. Odakle ovo originalno ime slastičarne? Je li sunce ima posebno značenje i mjesto u vašem životu, te otkriva li možda i dio vašeg karaktera?

Kada smo smišljali ime vodili smo se time što sve asocira na sladoled, more, ljeto, toplinu, uživanje... i nekako je spontano došlo PRI SUNCU, a usput sam i rodom iz mjesta Prisoje - čije je značenje "pri suncu".Dosta mi ljudi kaže kako sam često nasmijana pa bi se ime brenda i moglo djelomično povezati uz moj karakter, iako nisam do sad o tome razmišljala.

Kao vrlo mlada djevojka zakoračili ste u tzv. svijet slastica. S obzirom na to trebalo je imati mnogo hrabrosti, volje, želje i ambicije. Tko vam je bio najveća podrška na samom početku, a tko vam je i dandanas?

Najveća podrška mi je svakako obitelj, i to prije svega moj otac. On je i suvlasnik i direktor firme, no prije svega ga i dalje smatram prvo ocem.
Rekla bih da radi iz sjene, ali u mojoj svakodnevici je uvijek prisutan što se tiče privatnog i poslovnog.

Svatko pamti početke na putu do uspjeha, pa vjerujemo tako i vi. Koja je bila prva slastica koju ste pripremili i kakve emocije vas vežu uz istu?

Moje prve slastice nisu baš dobro “ispadale” i baš po tome pamtim početke. Znala bih se jako živcirati kada mi iz prvih pokušaja nešto ne bi uspjelo.
Sjećam se čak i kada sam prvi put u novom profesionalnom konvektomatu radila choux tijesto, uspjelo mi je tek iz desetog puta. Bila sam očajna, ali sad konvektomat poznam što bi se reklo u dušu.

Torte su slavljenice, ali i nezaobilazno slatko mnogih događaja. Po čemu se biraju, odnosno koji kriterij je najviše presudan – okus, boja ili izgled?

Svaki klijent je drugačiji, no najdraži su mi oni koji mi kažu "prepuštam tebi sve" ili mi samo daju dva, tri naputka. Ako se krene u prevelike filozofije pogubimo se i klijent i ja, a u krajnjem slučaju to je i dalje samo torta. Vjerujem da je razlog slavlja puno bitniji nego torta. Volim minimalizam i eleganciju. Moja životna vodilja je jednostavnost koju primjenjujem i u svom poslu - kod okusa sladoleda i torti.

Osim izrade torti i kolača, prepoznatljivi ste i po pripremi sladoleda raznih okusa. Koliko Hrvati po vašem mišljenju konzumiraju sladoled? Koja zemlja ili pak grad su vam inspiracija ili uzor kad su u pitanju najbolji sladoledi?

Hrvati po mom iskustvu jedu jako puno sladoleda i mnogi ljudi pravi su sladoledoljupci. Takvi su me i pronašli, pa se mreža zadovoljnih klijenata stalno kod mene širi.Nemam posebnu zemlju koja mi je inspiracija za kreiranje novih okusa. Imam jako puno prijatelja diljem svijeta pa pratim njihov rad i tu pronalazim ideje. Kao i oni od mene.

Recepti su smjernice u svakoj pripremi pa tako i vašoj. Postoje tradicionalne i moderne recepture. Koja je vaš favorit i koliko je općenito važno držati se napisanog?

Ja sam se više usmjerila u moderno slstičarstvo, ali također i u tradicionalni gelato, pa sam povezala oboje.
Kod modernih slastica sve mora biti u gram, do točne temperature, raditi sa pravilnom tehnikom itd.
Kod tradicionalnih slastica, a tu mislim i na gelato, može se biti malo fleksibilniji pogotovo jer se na taj način dolazi do novih okusa.
Nešto zamijeniš nečim drugim, malo dodaš nekog drugog začina ili sastojka pa dobiješ novi okus.

Uvijek je lijepo čuti pohvalu za rad ili pak pozitivnu kritiku. Vi ih dobivate svakodnevno, pismeno ili usmeno. Podijelite s nama najoriginalniji kompliment.

Zanimljivo pitanje! Sjećam se jednog komentara koji mi je klijentica proslijedila od svojih poslovih partnera - da se prenesu pohvale "slastičarskom virtuozu" i "gelato čarobnjaku". To mi prvo pada na pamet iako je bilo predivnih momenata dosad, teško mi je rangirati ih.

Ponekad je vrlo važno odmoriti od posla i posvetiti se sebi. Tko je Nina Šarić u privatnom životu? Osim rada u slastičarstvu, što vas još posebno ispunjava, raduje i daje vam snagu i energiju?

Trenutno sam u poslu 110 posto što mi stvara i veliki pritisak jer ljudi povezuju PRI SUNCU uz mene što je naravno lijepo, ali i zahtjevno, te naporno.
Kad se nađe vremena za odmor volim na koji dan “pobjeći” na more i boraviti u prirodi.
Inače sam introvert, a u poslu sam redovito okružena ljudima što me nekad zna i umoriti. Privatno težim miru u malom krugu ljudi, druženju s prijateljima, šetnji sa psom i slično.

Sigurno vam je netko jednom ili više puta u životu ili svakodnevnici rekao da imate npr. majčine oči, očev fizički izgled, bakinu dobrotu, djedov smisao za humor…
Stoga se postavlja pitanje odakle te karakteristike? Odgovor je u potpunosti realan, logičan i jednostavan - riječ je o genetici.
Genetika je znanost koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.
I sami ste bili svjedoci situacija u kojoj su geni “čudo” koje se uvijek iznova istražuje i otkriva, pa ponekad i cijeli život.
Prisjećajući se povijesti vrijedi istaknuti da je proces nasljeđivanja bio nepoznat sve dok ga nije prepoznao i razotkrio austrijski svećenik, te ujedno znanstvenik, Gregor Mendel.
Sve počinje sredinom 19. stoljeća kada Gregor Mendel u vrtu samostana u Brnu istražuje nasljeđivanje obilježja vrtnoga graška. Vrijedi istaknuti da vrtni grašak ima nekoliko obilježja - počevši od boje, oblika i cjelokupnog izgleda.Stoga je logično da je nasljeđivanje tih obilježja vrlo lako pratiti iz generacije u generaciju.
Postoje tri izvorna Mendelova zakona - Zakon uniformnosti, Zakon sagregacije i Zakon nezavisnog kombiniranja osobina i gena.

Gen je osnovna jedinica nasljedne biološke informacije. Geni se nalaze na molekulama DNK- a i RNK-a. Prosječan gen sastoji se od oko tisuću nukleotida. Geni sadrže, ali i otkrivaju sve upute/smjernice za izgradnju i održavanje živog organizma.
Sva naša obilježja - fizički izgled, karakter, način komunikacije, ponašanje i još mnogo toga rezultat su gena koje smo naslijedili od roditelja. Polovicu gena nasljeđujemo od majke, a drugu polovicu od oca.
Svi geni jednog organizma predstavljaju njegov genotip, a sva obilježja nekog organizma njegov su fenotip.
Genotip su genska osnovica organizma - npr. geni za boju očiju.
Fenotip su sve vidljive karakteristike ili osobine nekog organizma npr.smeđe oči.
Ta obilježja se nazivaju monogenskim obilježjima.
Čovjek nasljeđuje monogenska i poligenska obilježja.
Monogenska obilježja su određena jednim genom i njihovo nasljeđivanje u nekoliko generacija jedne obitelji može se pratiti izradom obiteljskoga stabla.
Poligenska obilježja su određena s više gena i na njih značajan utjecaj imaju i okolišni čimbenici. To su npr. boja kože, visina i težina.

Vrlo često nismo svjesni koliko je povrće uopće zdravo. Umjesto da ga jedemo isključivo kao prilog trebali bi ga uvrstiti i u naš jelovnik kao glavno jelo - barem triput tjedno.
Povrće je bogato vitaminima i mineralima koji su prijeko potrebni svakom organizmu. To potvrđuje i činjenica da povrće nije samo namirnica nego mnogo više od toga. Nije samo poželjno za pravilnu prehranu nego je trajno potrebno radi zdravlja, ali i općenito.

Izdvojili smo 6 hit jela od povrća koja su prepoznatljiva i omiljena.

1.Jela s porilukom – postoji više raznovrsnih jela s porilukom, ali jedno je sigurno, poriluk je namirnica koja je idealan izbor za pripremu jela zimi, a također je dobar izvor vitamina C.

2. Sataraš – jelo od povrća porijeklom iz Baranje. Poslužuje se kao toplo predjelo, prilog mesu ili sami obrok uz rižu ili krumpir.
Sataraš je vrlo ukusan, a priprema se od crvenog luka, paprike i rajčica u širokoj tavi kako bi tekućina brže isparila, a povrće zadržalo željenu čvrstoću. Nerijetko se priprema i uz dodatak tikvica, patlidžana i mrkve.
3. Rizi - bizi – prilog mesnim jelima, ali i jelima od soje. Vrlo ga je jednostavno napraviti, a krajni rezultat ovisi o vrsti riže koja se koristi. Može se odabrati zamrznuto povrće, ali i svježe. Također, pripazite na omjer tekućine, riže i povrća.
4. Kuhani krumpir s lukom – vrlo ukusan spoj krumpira i luka koji je uvijek dobrodošao. Osim kao prilog poželjan je i kao samo jelo - samostalno.
5. Zapečeno povrće – spoj boja, okusa i mirisa, ali i pravi primjer zdrave prehrane. Povrće birate sami, a poželjna je kombinacija od tri vrste povrća.

6. Francuska salata – vladarica mnogih proslava i događaja. Ukusna nepcu i ugodna oku. Iako se zove francuska nema veze s Francuskom jer nije napravljena u Francuskoj, niti ju je napravio Francuz. Nastala je u Moskvi, a priprema se, jede i poslužuje diljem svijeta.

Iako je Graz (glavni grad austrijske pokrajine Štajerske) vrlo popularna adventska destinacija koju redovito posjećuju turisti iz cijelog svijeta i to najčešće zimi – tko kaže da ne može biti privlačan i u ostala godišnja doba npr. “rascvjetano i osunčano proljeće” ?!
Ono što je vrlo bitno istaknuti jest da je idealna polazišna točka odlaska u Graz, glavni grad Hrvatske – Zagreb.
Najviše zbog blizine i pristupačnosti, a to dodatno potvrđuje i geografski položaj Zagreba i blizina Austrije kao države ( samim time i drugih austrijskih gradova )
Udaljenost od Zagreba do Graza je samo 2 sata. ( ponekad ćete stići i desetak minuta ranije).
Tome ide u prilog da je preporuka ići autom u vlastitom aranžmanu ili pak autobusom u organizaciji neke od turističkih agencija. Stoga je Graz idealan grad za jednodnevne izlete ili pak vikend putovanja.
Mnogo toga zanimljivog i atraktivnog možete vidjeti u Grazu, a mi ćemo izdvojiti samo ono što je nama zasad “zapelo za oko”.

Glavni trg Hauptplatz izgrađen je u srednjem vijeku i već tada bio je središte života u Grazu, a tako je i dandanas.
U centru se nalazi Gradska vijećnica, a trgom dominira fontana sa spomenikom štajerskom princu ili nadvojvodi Ivanu kako su ga znali zvati.
Okružen je s četiri žene koje simboliziraju četiri rijeke - Muru, Dravu, Enns i Sann.

U centru grada koji je središte svih zbivanja se među ostalim nalaze mnoge crkve, muzeji, trgovine, restorani…
Jedno od također vrlo atraktivnih mjesta je Most ljubavi (Liebesbrücke) .Na ovom romantičnom mjestu nalaze se lokoti, a broj istih se redovito povećava.

Umjetni otok Murinsel dizajnirao je umjetnik iz New Yorka, Vito Acconci povodom proglašenja Graza europskom prijestolnicom kulture 2003., a danas na tom mjestu možete popiti kavu ili pak uživati u glazbenim događajima ili filmskim projekcijama. Unutra se nalazi i amfiteatar, a poseban efekt ovo mjesto dobiva noću.

U Grazu na više mjesta možete kupiti Mozart kugle, tradicionalnu slasticu porijeklom iz austrijskog grada Salzburga. Usprkos tome, ove čokoladne kugle mogu se kupiti u cijeloj Austriji. I to ne samo one, već mnogo drugih čokoladnih fantazija i slatkiša.

Schlossberg je popularno mjesto za turiste, a tu se nalaze i dvorac i tvrđava. Tvrđava Schlossberg uvrštena je u Guinnessovu knjigu rekorda kao tvrđava koju niko nije uspio zauzeti. Također, 1999. godine brdo dvorca Schlossberg je uvršteno na UNESCO -ovu listu svjetske baštine kao spomenik kulture.

Posjetite Graz - grad iznimne kulture, popularnog šopinga, prepoznatljivih slastica… Osim toga dodaje mu se i oznaka studentskog grada. Ali, ne morate biti student ili studentica da biste ga posjetili. Postoji mnogo više opravdanih razloga i turističkih povoda.